Evropski privredni i socijalni odbor
Osnivanje i sastav
Ekonomski i socijalni odbor je savetodavno telo Unije, osnovano još Rimskim ugovorom kojim je 1958. uspostavljena Evropska ekonomska zajednica. Odbor na Evropskom nivou zastupa interese raznih ekonomskih i socijalnih interesnih grupa. Ugovor iz Nice predvideo je da broj njegovih članova ne sme preci 350. U Uniji 15-orice imao je 222 člana. Broj članova određuje se u zavisnosti od veličine države, odnosno kao nacionalna kvota. Članove predlažu vlade država članica, a imenuje ih Savet ministara- na obnovljiv mandat od 4 godina.
Članovi se redovno sastaju na radnim sastancima u Briselu. Pripadaju trima grupama: poslodavcima, zaposlenima i predstavnicima raznih interesnih grupa (poljoprivrednici, potrošači, ekološki pokreti). Odbor prvenstveno jača ulogu civilnog društva u procesu donošenja odluka čime postaje prihvatljiviji evropskim građanima i doprinosi njegovoj transparentnosti.
Savetodavna uloga
Odbor ima savetodavnu ulogu u zakonodavnom postupku koji završava donošenjem odluka određenim područjima nadležnosti EU. Po određenim pitanjima, koja predviđa Ugovor o Evropskoj zajednici, zakonodavne institucije imaju obavezu da se konsultuju s njim, dok su u drugim ovlašćene da to učine iako obaveza ne postoji. Svaka revizija Osnivačkog ugovora , od Jedinstvenog evropskog akta do Ugovora iz Nice, postupno je širila delokrug pitanja u kojima je neophodno mišljenje Odbora. Osim na zahtev zakonodavnih institucija , odbor je ovlašćen da na vlastitu inicijativu donese mišljenje kojim izražava svoje stajalište o bilo kojoj temi. Danas je , recimo Odbor dobio savetodavnu ulogu već u fazi izrade nacrta predloga propisa Evropske zajednice, na obnovu ugovora o saradnji koji je potpisao sa Komisijom, 2001. godine.
Odbor u proseku donese 170 savetodavnih mišljenja godišnje, od čega 15% na sopstvenu inicijativu. Sva mišljenja prosleđuje Parlamentu , Savetu ministara i Komisiji, nakon čega se objavljuju u Službenom Listu EU.
April 2008.





