Holandija


  • Članica od: Osnivač

 

 

 

Geografija i stanovništvo

Holandija je poznata po velikim slobodama, tulipanima, veštačkom tlu dobijenim pregrađivanjem mora, nasipima, te vjetrenjačama. Površine je 42.000 km2 sa 17 miliona stanovnika. Država Holandija se sastoji iz 12 provincija. Izvorno, Holandija je ime samo dve centralne provincije.

Oko polovine teritorije Holandije se nalazi ispod jednog metra nadmorske visine, a oko četvrtine je ispod nivoa mora. Ove površine se od poplave brane sistemom kanala, čija je ukupna dužina veća od 3.000 km. Najviši vrh Holandije Valserberg (322,5 metara) nalazi se na krajnjem jugu zemlje. Najviši vrh Kraljevine Holandije je na karipskom ostrvu Saba, visine 877 metara.

Delovi Holandije, poput cele provincija Flevoland, nastali su isušivanjem dijelova mora i nazivaju se polderi. Oko petine teritorije Holandije je pod vodom, od čega najveći deo predstavlja jezero Ejselmer. Holandija ima umjerenu primorsku klimu sa hladnim letima i umerenim zimama.

Stanovništvo Holandije obuhvata pripadnike nacija iz celog sveta. Holanđani čine 80,6% populacije. Najviše doseljenika ima iz Nemačke 2,4%, bivše kolonije Indonezije 2,4%, Turske 2,2%, Surinama 2% i Maroka 2%. Zvanični jezik Holandije je holandski, porijeklom zapadnogermanski jezik niskofranačkog ogranka. Osim u Holandiji, ovaj jezik se još govori u Flandriji (severnom delu Kraljevine Belgije) i u Surinamu. Pored holandskog, u Holandiji je u upotrebi i jedan manjinski jezik - frizijski.

Religija igra važnu ulogu u životu Holanđana (većina njih je krštena - gedoopt), ali se broj praktikujućih vernika upadljivo smanjuje tako da mnoge crkve menjaju svoju prvobitnu namenu i pretvaraju se u kulturne centre. Iako se Holandija smatra prevashodno protestantskom zemljom, u njoj živi i veliki broj katolika oko 40%, muslimana, jevreja i pripadnika drugih konfesionalnih zajednica
Životni vek: žene 81godina, muškarci 73 godine.

 

 

 

 

 

 

 

Politički sistem

Holandija je država parlamentarne demokratije i ustavne monarhije. Kralj je vladar države i predstavlja državu. Izvršnu vlast ima ministarsko veće, koje je odgovorno Drugom domu za poslove vlade. Predsednika i ministra imenuje kralj. Država je podijeljena na 12 provincija, a granice među njima odeđuje parlament. Izvršni organ provincije je kraljev namjesnik. Sudsku vlast ima vrhovni sud. Kraljevina se sastoji od Holandije, Arube i Holandskih antila - sva tri dijela su ravnopravna.


Nakon otcjepljenja od španskog Nizozemlja krajem 16. veka, Holandija je ušla u istoriju kao jedna od prvih evropskih republika čiji je zvanični naziv bio Republiek der Verenigde Nederlandse provinciën. Monarhija je zvanično ustanovljena tek 1815, sa oranskom dinastijom (Oranje) na čelu.


Holandska dinastija popularna je u narodu, mada postoji i antimonarhistički pokret. Dan monarhije slavi se 30. aprila (Koniginnendag), na rođendan nekadašnje kraljice Julijane. Boja holandske dinastije je narandžasta (oranje), što je i boja nacionalnog tima.

 

 

 

Tompoezen

 

360 g lisnatog testa

250 g poslastičarske pavlake (slatke pavlake)

80 g ulupane slatke pavlake

10 g šećera u prahu

Za glazuru možete koristiti roze fondan - 50 gr šećera u prahu i jedna kašičica ekstrata od jagode

Razvijte testo na dimenzije 20 x 30 cm i 2mm debljine. Isecite testo nožem na kvadrate dimenzija 20 x 15 cm i poređajte ih na pleh obložen papirom za pečenje. Pecite 20 minuta na 220 °C a zatim ih ostavite da se prohlade.

Umutite slatku pavlaku sa 10g prah šećera. Umutite poslastičarsku pavlaku dok ne dobijete glatku masu, a zatim dodajte umućenu slatku pavlaku. Premažite kvadrat testa kremom, a zatim poklopite drugim testom (kao sendvič). Kolače prelijte fondanom i svaki isecite na 4 dela.

 

 

Top 10 chart 2007:

 

u izradi

 

 

 

 

 

u izradi

 

 

 

 

 

 

Da li ste znali?

Amsterdamu se nalaze 22 Rembrantove i 206 Van Gogovih slika

Anketa

Koliko stranih jezika govorite?









Brzi linkovi